Arheologija se bavi rekontrukcijom života čovječanstva

Ljudi su oduvijek fascinirani zanimljivim činjenicama iz povijesti. Dio povijesti može se saznati iz knjiga, no postoji i onaj još stariji dio o kojem nema nikakvih zapisa. Riječ je o samim počecima, o prvim civilizacijama od postanka čovjeka. O njima se može samo razmišljati, a s pronalaskom određenih nalazišta i predmeta iz tog razdoblja, može se ipak doći do određenih saznanja. Znanost koja se bavi upravo istraživanjem takvih nalazišta, predmeta i činjenica, naziva se arheologija. Ljudi koji se njome bave se nazivaju arheolozi i svi se nadaju da će baš oni pronaći neko vrlo važno nalazište.

Dvije vrste arheologije

Iako se arheologija u suštini bavi proučavanjem podrijetla ljudi od najranijeg doba, možemo razlikovati dvije vrste, pravopijesnu i povijesnu. Pravopijesna arheologija istražuje ostatke onih civilizacija koje nisu poznavale pismo, dok povijesna istražuje ostatke civilizacija koje su poznavale pismo.

Pogledamo li još malo detaljnije ove dvije vrste, pravopijesna arheologija proučava razdoblja paleolitika, mezolitika, neolitika, eneolitika te brončanog i željeznog doba. S druge strane, povijesna arheologija proučava antičku povijest, starokršćansku, kao i novovjekovnu i industrijsku.

Najznačajnija arheološka otkrića

Arheologija se u medijima najčešće spominje samo u slučajevima kada dođe do nekog većeg otkrića. No, arheolozi svakodnevno naporno rade, istražuju već otkrivena nalazišta i nadaju se da će ih pronađeni predmeti odvesti do još većih nalazišta. A ponekad se to i dogodi i tada je riječ o izuzetno velikim i značajnim otkrićima. Od nekih većih otkrića, svakako treba istaknuti otkrivanje Pompeja koje se dogodilo davne 1748.g. Veliki napredak, kada je u pitanju egipatska kultura, dogodio se 1822.g., kada su znanstvenici uspjeli dešifrirati egipatske hijeroglife. Oni su dugi niz godina bili velika zagonetka, a nakon što su ih znanstveni dešifrirali, konačno su mogli saznati puno više o egiptaskoj kulturi. Sljedeći veliki uspjeh vezan uz egipatsku povijest bilo je otkriće Tutankhamonova groba 1922.g.

Arheologija uz razvoj tehnologije

Arheologija će zasigurno u budućnosti biti još naprednija zbog novih mogućnosti za istraživanje koje nudi razvoj tehnologije. To znači da ćemo biti svjedoci još većih otkrića i da će se nova nalazišta otkrivati i istraživati još brže nego prije. Sve to je iznimno bitno kako bi dobili još bolju sliku o nastanku čovječanstva te o razvoju određenih civilizacija i kultura.