Iako su u prošlosti psihički problemi, psihičke smetnje ili narušeno psihičko zdravlje bili gotovo uvijek rezervirani za ljude starije životne dobi, danas se situacija uvelike promijenila. Naime, danas gotovo da ne postoji osoba mlađe ili starije životne dobi koja nije osjetila barem jednom u životu probleme s anksioznošću.
To je zapravo osjećaj nelagode, brige, zabrinutosti, stresa i panike koji može biti uzrokovan nekim racionalnim uzrocima, a vrlo često može biti i fiktivan. S obzirom da živimo u vrlo dinamičnom svijetu u kojemu svi imaju puno uloga, očekivanja, nije ni čudo da se ljudi bore s ovim problemom.
Sadržaj:
Razvoj bolesti
S obzirom da je anksioznost danas vrlo učestala, trebamo razlučiti kada je riječ o njoj, a kada ona prelazi u anksiozni poremećaj. Vrlo općenit zaključak o tome kada ona prelazi u anksiozni poremećaj daju stručnjaci govoreći da anksiozni poremećaj zapravo nastaje kada anksioznost kontinuirano traje i onemogućuje svakodnevno normalno funkcioniranje pojedinca i obavljanje aktivnosti.
Danas gotovo da ne postoji osoba mlađe ili starije životne dobi koja nije barem jednom u životu osjetila ansioznost.
Ukoliko se anksioznost ne liječi, ona može izazvati promjene u strukturi živčanih stanica, što posljedično može dovesti do nastanka ozbiljnijih psihičkih problema. Zbog toga anksiozne poremećaje nikako ne bismo trebali podcjenjivati te bi nakon pojave prvih simptoma trebalo potražiti pomoć.
Različite vrste anksioznosti
Anksioznost je sama po sebi vrlo općenit termin koji se opisuje kao osjećaj nelagode, predviđanja loših scenarija, straha, brige, no ipak postoje različite vrste, a to su:
Opća anksioznost –kod osobe do navale emocija nelagode, straha i brige dolazi u svakodnevnim situacijama te nema konkretnog razloga zbog kojeg do toga dolazi
Fobije – ako se anksioznost pojavljuje u specifičnim situacijama i pri susretu s određenim prostorima ili predmetima kao što su lift, susret sa životinjom, stajanje na visini, dubina, tuneli i slično
Neurotična anksioznost – do nje dolazi bez jasnog materijaliziranog razloga, a koja ima iznimno jak učinak na tijelo osobe.
Olakšajte simptome ovog zdravstvenog problema
Anksioznost je vrlo slojevit poremećaj koji djeluje i na tijelo u vidu vrtoglavice, povećanja krvnog tlaka, proširivanja zjenica, pojačanog znojenja, gubitka apetita, kao i na ponašanje osobe na način da osoba izbjegava mjesta i situacije u kojima je posljednji put došlo do nje. Također ima i emocionalne i kognitivne manifestacije u vidu nemira, straha, gubitka, koncentracije, nesanice slično.
Uklonite poremećaje i simptome anksioznosti
Zato je vrlo važno pronaći adekvatne načine liječenja. U tom smislu najčešće najbolje pomažu psihoterapija, relaksacijske tehnike te bavljenje tjelesnom aktivnošću.
